icontexto-inside-twitter
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner

Komentar dana

I don't do great things. I do small things with great love.

- Mother Theresa

Naslovnica Kolumne Croatix Popravljači kišobrana i druge teme
Petak, 06 Svibanj 2011 01:20

Popravljači kišobrana i druge teme (Kolumna preuzeta sa vanjske poveznice !)

Ocijeni ovu kolumnu
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • (0 Ocjena)
    Sjećate li se popravljača kišobrana? Nešto stariji sigurno se još sjećaju tog zanata, popravljači kišobrana nekad su nudili svoje usluge od kuće do kuće po selima i to je jedno vrijeme bio, ako ne dobar, a ono siguran zanatski posao.

    Kad bi danas netko hodao od kuće do kuće i nudio popravljanje kišobrana, većina bi ga smatrala luckastim, a sasvim je sigurno da ne bi mnogo zaradio.
    Moderna proizvodnja dovela je do toga da je kišobran postao tako jeftin da ga se bez problema može kupiti ako se stari uništi. Dakako, ako nije riječ o nekom dizajnerskom kišobranu, koji je skuplji jer se plaća ime.

    Popravljač kišobrana ovdje je sinonim za današnje odumiranje zanata zbog uvođenja novih tehnologija. Industrijalizacija je svojevremeno pomela znatan dio starih zanata, tko se još sjeća kovača, kolara, potkivača konja. Moderne tehnologije pak u zadnje vrijeme sve više dovode do odumiranja današnjih zanata. Još prije dvadesetak godina svako je veće mjesto imalo i svojeg popravljača radija i televizora, elektromehaničara. Danas toga više nema, radioaparate se rijetko popravlja, a tu i tamo televizore, radije se kupi novi, pa su majstori za popravljanje TV tehnike rijetki jer nemaju posla. Uređaji koji nam svakodnevno služe imaju module, pa se u slučaju kvara zamjenjuju cijeli sklopovi.

    Nekad je mehaničar znao popraviti cijeli automobil. Danas više ni to nije sigurno, mehaničar mora kraj sebe imati autoelektričara, a sustav modula i sklopova sve im više smanjuje posao. Polako nestaju i autolimari, no još ih ima, jer je sve više automobila i samim time nesreća. Tradicionalna zanimanja poput krojača, servisera kućanskih aparata, vodoinstalatera, električara sve više gube bitku s vremenom, jednostavno nemaju dovoljno posla. Također nije slučajno da danas u Hrvatskoj ekonomisti nemaju dovoljno posla.

    Kažu da nova zanimanja dolaze brže nego što se nazivi na hrvatskom jeziku za njih mogu smisliti. Kako, na primjer, nazvati stručnjaka koji će u ne tako dalekoj budućnosti, dijeli nas od tog vremena svega nekoliko godina, printati ljudske organe? Naime, pomoću vaših matičnih stanica stvorit će vam organ po želji, ovih dana na taj je način stvoreno čak i srce, doduše, eksperimentalno. Nove kompetencije su timski rad, komunikacijske sposobnosti i informatika, kao i sposobnosti rješavanja problema. Također je sigurno da će rasti broj zanimanja koje će povećavati kvalitetu života ljudi.

    Ukratko, to znači da je naše srednje školstvo sa svojim zanatima već unaprijed zastarjelo. Ne zato što ne bi trebalo zidara i taracera, već zato što se obrazovni sustav dovodi u pat poziciju, a planere obrazovanja mladih do čupanja kose, ako baš nisu obični birokrati. Kako školovati ljude za tehnologije koje se tek trebaju izmisliti.

    Dodatne informacije

    Uređivano Četvrtak, 04 Kolovoz 2011 11:56
    Više u ovoj kategoriji: Koliko smo naivni?
    »

    Dodaj komentar


    Sigurnosni kod
    Osvježi